KOŽA I BOLESTI KOŽE

Koža je najveći ljudski organ koja čovjeka štiti od ozljeda. 

Pomoću osjetnih tjelašaca može osjetiti hladnoću, toplinu bol itd. 

Sastoji se od pousmine i usmine, a leži na potkožnom tkivu u kojem se slaže potkožno salo. 

Ima mogućnost samoobnove te nadopunjuje rad bubrega.

Koža ima zaštitnu, osjetnu i regulatornu funkciju. 

Boja kože ovisi o stanju krvnih žilica, o boji krvi i količini pigmenta. 

Površina kože u odrasla čovjeka prosječne visine iznosi 1,7m2, a težina oko 17% ukupne težine tijela. 

Pokožica je građena od tvrdih stanica koje na vanjskom sloju otpadaju,
a nadomještaju ih stanice koje se množe u temeljnom sloju.

Koža prima raznovrsne podražaje, koji izazivaju najmanje četiri vrste osjeta:
osjete dodira, topline i hladnoće, te boli. 

Receptori za te osjete su različiti nervni završeci, kojih u koži ima nekoliko milijuna,
vrlo neravnomjerno raspoređenih.

U doljnjem dijelu pousmine nalaze se pigmentna zrnca. Sunčanjem se broj pigmenta povećava,
koža zato postaje tamnija. 

Time se tijelo brani od ultraljubičastog zračenja.

PSORIJAZA

Psorijaza je kronična bolest kože, čije su osnovne manifestacije pojava crvenila na koži (eritem) i
ljuštenje kože (deskvamacija). 

Ovisno o slučaju bolest može zahvatiti samo pojedine dijelove kože i tako ostati tijekom cijelog života,
ali se može proširiti i na cijelo tijelo. 

Bolest najčešće zahvaća kožu lakta, koljena i vlasišta, iako su često može uočiti i na trupu pacijenata. 

Psorijaza se najčešće javlja kod odraslih osoba od 20 do 40 godina starosti, a rijetki su slučajevi
pojavljivanja kod djece i starijih ljudi.

Postoji više potencijalnih uzročnika ove bolesti,kao što je poremećaj metabolizma kože,
ali se u prvom redu naglašava kako je za psorijazu vrlo bitan nasljedni čimbenik,
jer je dokazano kako obolijevaju osobe kod kojih neki članovi obitelji imaju tu bolest.

Psorijaza nije zarazna bolest, a može biti manje ili više izražena.
Postoje određeni faktori koji utječu na pogoršavanje bolesti i to su:
virusne i bakterijske infekcije, određeni lijekovi, stres, ozljede, nedostatak vitamina i pretjerana
konzumacija alkohola.

DERMATITIS

U akutnoj fazi dermatitisa, koža postaje crvena i otečena, izrazito svrbi i na njoj se pojavljuju sitni mjehurići
koji pucaju,stvaraju se kraste i bijele naslage koje se ljušte. 

Ukoliko je kontakt sa alergenom stalan, kroničan, koža postaje zadebljana, zagasito crvena,
nekada mrke boje, peruta se, stvaraju se bolne pukotine, a svrab je minimalan,
ali stalan ili se pogoršava u naletima.

Najčešći su alergeni nikal, krom, kobalt, živini spojevi, formaldehid, detergenti, plastične mase,
kozmetička sredstva, lijekovi (kontakt u radu s lijekovima), guma, neki prehrambeni proizvodi
(kontakt - celer, peršin, paprika, riba i sl.) te prašina drveta, brašno, dlake životinja.
Javlja se na izloženim dijelovima tijela (lice, vrat, šake, stopala, podlaktice). 

Koža je crvena i upalno promijenjena kao i u akutnom nealergijskom dermatitisu

RAK KOŽE

Preko 90% slučajeva raka kože pojavljuje se na površinama kože koje su redovito izložene sunčevom
svjetlu ili ultraljubičastom zračenju. 

Rak kože koji NIJE maligan (kancerozan) općenito se pojavljuje na površinama kože koje su često izložene
suncu. 

Maligni rak kože najčešće se nalazi na leđima kod muškaraca i na nogama kod žena.
Drugi faktori rizika uključuju genetsku sklonost (rak kože je češći kod osoba svijetle kože,
plavih ili zelenih očiju, plavokosih ili crvenokosih) i preveliko izlaganje rendgenskim zrakama ili
drugim vrstama zračenja. Izloženost arsenu, koji može biti prisutan u nekim herbicidima,
još je jedan faktor rizika za razvoj raka kože.