nedjelja, 18. prosinca 2016.

Deve

 Jednogrbe deve su najbolje poznati članovi porodice deva, a u svom izvornom divljem obliku su izumrle. Srodna vrsta im je dvogrba deva. Zanimljiva je činjenica da se njihovo izvorno ponašanje u divljini može danas sresti još jedino na uvezenim pa podivljalim dromedarima u Australiji.
            Životinje imaju dugačak, savijen vrat i izduženu, relativno malu glavu. Gornja usna im je rascijepljena, a radi zaštite od oluje oči imaju dvostruki red dugih trepavica i obrva, a nosnice su dva proreza koje u pješčanoj oluji mogu zatvoriti. Želudac im, kao kod svih deva, ima više odjeljaka što olakšava probavu biljne hrane, a za razliku od preživača u želucu imaju žlijezde.
           U grbi pohranjuju masti čije naknadno korištenje omogućuje životinjama, da izdrže do 30 dana bez hrane. Zalihu vode, koja se kreće oko 100 do 150 litara dovoljna je da životinja izdrži 2 tjedna bez pića. Posjeduju zapanjujuću sposobnost da u roku od 10 minuta mogu popiti i "spremiti" više od 100 litara. U vrijeme dok ne pije vodu, bez posljedica po zdravlje dromedari mogu izgubiti i do 25% tjelesne težine, a zatim u roku od 10 minuta, pijenjem ponovo vratiti tjelesnu težinu izgubljenu znojenjem.
            I krzno pomaže devama u štednji vode. Snažno dnevno sunčevo zračenje većim dijelom apsorbira vanjski sloj krzna. Vanjski sloj zagrije na temperaturu koja je viša od temperature okolnog zraka, pa dio toplotne energije prelazi na okolni zrak. Ostatak toplinske energije, zbog toplotne izolacije donjih dijelova krzna, samo polagano može doprijeti do tijela deve. Ako sunčevo zračenje dolazi direktno na kožu životinje, mora se snažnije hladiti kako bi zadržala podnošljivu temperaturu. Zbog toga, ošišane deve troše oko 50% više vode na znojenje od neošišanih.
            Deva ima neobičnu sposobnost da mijenja vlastitu tjelesnu temperaturu, može noću , toplinsku energiju prenijeti direktno na hladni noćni zrak i tako sniziti tjelesnu temperaturu na 34°C. Ovu naročitu sposobnost deva koristi samo u slučaju nedovoljne raspoložive količine vode. Ako ima dovoljno vode, deva održava stalnu tjelesnu temperaturu.
            Spolna zrelost kod ženki nastupa u dobi od tri, a kod mužjaka četiri do šest godina. Očekivana životna dob procjenjuje se na oko 40 do 50 godina. Dromedari su dnevno aktivne životinje. Kad žive poluslobodno, okupljaju se najčešće u haremske skupine s jednim mužjakom i nekoliko ženki s mladuncima. Nedorasli mužjaci, potjerani iz haremske skupine, često se okupljaju u grupe koje nisu dugovječne. Parenje se najčešće odvija zimi, no povezano je s kišnim razdobljem.Gestacija traje 360 do 440 dana, a uobičajeno je da ženka donosi na svijet samo jedno, vrlo rijetko dva mladunca. Novorođeni mladunci su potrkušci, što znači da već nakon par sati mogu hodati i trčati. Majka se o podmlatku brine dvije godine. Doji ga godinu do godinu i pol, no još neko vrijeme brine o njemu. Dvije godine od jednog, ženka koti slijedećeg mladunca.
            Kao sve deve, i ova je biljojed koji se hrani svim vrstama biljki, i bodljikavim i slanim. Hranu gutaju gotovo nesažvakanu. Takva, prvo dolazi u prednji dio želuca da bi bila konačno provarena tek nakon preživanja.
            Deve dodiruju tlo predzadnjim i zadnjim člancima prstiju jer nemaju kopita nego samo savijene nokte koji štite samo prednji rub stopala. Prsti se oslanjaju na elastične "jastučiće" od vezivnog tkiva koji tvore široko, žuljevito stopalo. Po dva prsta (treći i četvrti) čine središnju os, dok su ostali prsti potpuno zakržljali. Pored toga, deve se kreću izmjenično podižući lijevi odnosno desni par noge istovremeno, zbog čega se u hodu izraženo ljuljaju.




   

         U Australiju su dovezene iz Afganistana. Služile su za istraživanje unutrašnjosti kontinenta i za prijevoz tereta preko suhih pustinja i polupustinja. Nakon uvođenja motornih vozila i razvoja željezničkog prometa izgubile su prvobitnu važnost zbog čega su ih uglavnom oslobodili pa se jedino u Australiji još uvijek mogu naći divlje deve. S razvojem turizma deve su, posebice u unutrašnjosti Australije, opet dobile na važnosti. Tako je npr. u turističku  ponudu grada Broome na sjeverozapadnom dijelu Zapadne Australije uvršteno i jahanje deva po pješčanim plažama, a u najpoznatijem turističkom centru u unutrašnjosti Australije Alice Springsu, organizira se vrlo popularna utrka deva.

Nema komentara:

Objavi komentar