Dijele se na čiste tvari i smjese.
ČISTE TVARI- čiste tvari su građene od istovrsnih ili raznovrsnih atoma i homogene su. One mogu biti elementarne tvari i kemijski spojevi. Elementarne tvari su tvari građene od istovrsnih atoma (npr. ozon - O3, kisik - O2 tj. metali, polumetali i nemetali). Kemijski spojevi su tvari građene od raznovrsnih atoma (npr. destilirana voda).
SMJESE - mogu biti homogene i heterogene.
Homogene smjese su smjese koje u svakom svojem djeliću imaju isti sastav i ista svojstva. U njima se njihovi sastojci ne mogu vidjeti golim okom, niti povećalom ili mikroskopom. Raznim fizikalnim metodama ove se smjese mogu rastaviti do čistih tvari (npr. vodovodna voda, more, zrak, legure).
HOMOGENE SMJESE se razdvajaju: kristalizacijom, uparavanjem, destilacijom, kromatografijom i ekstrakcijom.
Heterogene smjese su smjese čiji se sastojci mogu vidjeti (golim okom, povećalom, mikroskopom). Sastav i svojstva su im promjenjivi. svaka tvar u heterogenoj smjesi zadržava svoja karakteristična svojstva, a svojstva smjese ovise o odnosu količina i svojstvima tvari koje se u smjesi nalaze.
HETEROGENE SMJESE se razdvajaju: sedimentacijom, dekantiranjem, filtriranjem, magnetom, sublimacijom i isparavanjem.
AGREGATNA STANJA TVARI mogu biti čvrsto (s), tekuće (l) i plinovito (g).
Stanje u kojem će se tvari nalaziti, ovisi o stupnju uređenosti strukture, odnosno o privlačnim silama između čestica.
Promjena agregatnog stanja:
taljenje - iz čvrstog u tekuće
isparavanje - iz tekućeg u plinovito
kondenzacija - iz plinovitog u tekuće
očvršćivanje - iz tekućeg u čvrsto
sublimacija - iz čvrstog u plinovito
kristalizacija - iz plinovitog u čvrsto
ELEMENT je tvar koja se sastoji od samo jedne vrste atoma.
SPOJ se sastoji od dvije ili više vrsta atoma spojenih u stalnim omjerima.
Dvatomne molekule su npr: vodik H2, kisik O2, dušik N2, fluor F2, klor Cl2, brom Br2, i jod I2
Četveroatomne molekule su npr. fosfor P4
Osamatomne molekule su npr. sumpor S8
Metale, ugljik, polumetale i plemenite plinove označavamo samo kemijskim simbolom. ( npr. Fe, He, C, Ge ...)
SVAKA TVAR IMA FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA
Pri fizikalnoj promjeni tvar se ne mijenja, nego joj se promijeni samo oblik, faza i agregatno stanje.
U fizikalne promijene ubrajamo - promjene agregatnog stanja
- usitnjavanje (mljevenje i rezanje)
- promjenu oblika ( gužvanje, savijanje)
- otapanje
Pri kemijskim promjenama tvar se mijenja i nastaje nova sa drugačijim svojstvima.
U kemijske promjene ubrajamo - sintezu
- analizu
EZOTERMNE REAKCIJE SU ONE U KOJIMA SE ENERGIJA OSLOBAĐA.
To su kondenzacija, očvršćivanje, kristalizacija, nastajanje ionskih spojeva i topljivost plinova
ENDOTERMNE REAKCIJE SU ONE U KOJIMA SE ENERGIJA TROŠI.
To su: taljenje, sublimacija i isparavanje.
Svaka tvar ima karakteristično talište i vrelište koje se može mijenjati ako tvari dodamo neku drugu tvar.
Nema komentara:
Objavi komentar