VODENA PODRUČJA NA ZEMLJI

Sve ekosustave na Zemlji možemo podijeliti u vodene i kopnene. U moru organizmi žive od površine do najdubljih slojeva. Na morskom dnu su alge i organizmi koji su pričvršćeni za dno i oni koji se kreću po dnu.

Ovisno o prirodi podloge (hridinasta, muljevita i pjeskovita) i o drugim svojstvima te podloge, oni zajedno čine bentoske biocenoze.

Organizmi morskog dna imaju valjkast oblik, jednim krajem su pričvršćeni za dno, a drugi kraj obično ima lovke za hvatanje hrane i imaju osjetilnu ulogu. Kod žarnjaka lovke služe za obranu od predatora. Životinje i biljke koje lebde u slobodnoj vodi nazivaju se plaktoni. To su alge kremenjašice, cijanobakterije, meduze i račići itd.

Plankton u osvijetljenom dijelu mora i oceana sadrži proizvođače, potrošače i razlagače. 

Životinje koje se kreću snagom svojih mišića tj. plivaju nazivaju se nekton. To su npr. lignje, srdele, morski psi itd.

Morska voda u svim slojevima ima potrebne hranjive sastojke, a gustoća vode je dovoljna da nosi organizme i hranjive tvari.

KOPNENE VODE

Većinom su slatke i geološki mlađe od mora. To su većinom plitke vode čija dubina ne prelazi 100m.

Prema gibanju vode dijele se na tekućice i stajačice, a te dvije skupine vezane su mnoštvom prijelaznih oblika. Ovisno o brzini toka, dno može biti kamenit, pjeskovito i muljevito. Muljevito dno je kod voda stajačica jer se u njemu nalaze ostaci biljaka i i uginulih životinja koje su pale na dno.

Brze tekuće vode su bogate kisikom zato što se prelijevaju preko kamenja pa se u vodi otapa kisih iz zraka. Pjeskoviti dno imaju sporije rijeke.

PODZEMNE VODE

To su vode koje se nalaze ispod zemljine površine u šupljinama. Znanost koja se bavi istraživanjem područja podzemnih voda je hidrogeologija. Podzemna voda je voda koja ispunjava šupljine zemljine kore i kreće se isključivo ili gotovo isključivo putem gravitacije.

Podzemne vode su dio hidrološkog ciklusa. Vrijeme ciklusa može (ovisno o zadržavanju) u rasponu biti od manje od jedne godine do nekoloko milijuna godina. Vrlo stare podzemne vode (koje su se , primjerice, pojavile u Sahari) se nazivaju fosilne vode. U podzemnim vodama nema svjetlosti, i tu možemo naći ostatke izumrle faune. Organizmi koje ovdje nalazimo imaju reducirane oči, nemaju pigmente, a osjetila su dobro razvijena. Nazivamo ih živim fosilima. Najpoznatiji predstavnik je čovječja ribica.