ponedjeljak, 17. studenoga 2014.

KOPNENA PODRUČJA NA ZEMLJI

Kopnena područja zauzimaju mnogo manju površinu od vodenih. Pripada im manje od trećine Zemljine površine.Obuhvaćaju uski prizemni slij atmosfere
i tanki površinski sloj tla- litosfere.
Tlo je izvor mineralnih tvari, pa su tu uvjeti života raznovrsni. Posljedice različitih klimatskih promjena koje se mijenjaju od polova prema ekvatoru su vegetacijske zone. Najizrazitije promjene su promjene temperature i vlažnosti zraka.  Idući od polova prema ekvatoru razlikujemo:
1. POLARNA PODRUČJA
Temperature su niske, zime duge, a ljeta vrlo kratka. Tlo je zamrznuto pa nema stabala. Biljke ovih područja su mahovine, lišaji i neke vrsta cvjetnica. Životinjski svijet čine polarni medvjedi, sjeverna lisica, mošusno govedo, bijel zec, vuk,  zerdav, tuljani, pingvini, albatrosi.






2. TUNDRE 
Rasprostranjene su u najsjevernijim područjima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Temperature su niske a voda zaleđena.



3. TAJGE
Široko rasprostranjene crnogorične šume u kojima su zime duge, pa je vegetacijsko razdoblje jako kratko. Zbog nedostatka svjetlosti niži šumski katovi su slabo razvijeni. Životinje ovog područja su: sob, los, smeđi medvjed, vuk, lisica, kuna...

4. LISTOPADNE ŠUME

Veliki dio svijeta pripada području umjerene klime – što znači da u tim predjelima nije niti previše hladno niti previše vruće. U takvim predjelima cijele godine ima dovoljno vlage. To je pravo mjesto za bjelogoričnu šumu, tj. listopadnu, koje ima najviše upravo u Europi, Zašto listopadne? Takva šuma se tijekom cijele godine mijenja. U proljeće je nježno zelena, u ljeto potpuno zelena, a u jesen počinje svečanost boja – žute, smeđe, crvene, crvenkaste i svih njihovih tonova. Zimi je takva šuma gola i jedino je zimi moguće vidjeti pravi oblik grana i krošnje u cjelini. Dakle, listopadno drveće u jesen gubi lišće, pa je tako i dobilo ime.
Kao cjelina, šuma je golemi organizam koji se sastoji od mnogo dijelova. U šumi se rijetko gdje životinjski i biljni svijet isprepliću i nadopunjuju i to od zemlje, pa do najviših stabala. Šuma je i tvorac klime. Milijuni stabala izlučuju kisik i vlagu, stvaraju čisti zrak i kišu. Šuma skreće i zaustavlja vjetrove i bitno utječe na klimu nekog područja. Zato je šuma važna za život i opstanak svih živih bića u njezinoj okolini. Postoji mnogo vrsta bjelogoričnih šuma. Obično ih nazivamo prema glavnoj vrsti drveta koje u njoj raste. Tako kod nas rastu hrastove šume, bukove šume, grabove šume ... Dakako postoje šume u kojima su mnoge vrste stabala izmiješane, pa se takve šume zovu mješovite šume. 
Šumu možemo uvjetno podijeliti na pet slojeva ili katova:

Tlo:
Temelj šume je tlo u kojem je drveće zakorijenjeno i kojemu ono stalno „poklanja" lišće, grane, sjemenke, opalo voće i, s vremenom, vlastito „tijelo" - kad ugine i počne se raspadati.

Listinac:
„Pod" šume sastoji se od uvelog i trulog lišća, ostalih biljnih ostataka, gljiva i bezbrojnih sitnih životinja koje žive u tom pokrovu.

Prizemni sloj:
Ovaj bismo sloj mogli nazvati cvjetnim i biljnim sagom; ovdje nalazimo i paprat, te mahovinu i mnoge druge niske biljke, kao i bezbroj životinja, osobito kukaca i drugih beskralješnjaka.

Grmlje:
Ovaj se sloj sastoji od grmlja, viših drvenastih biljaka i mladog drveća. Gusto grmlje koje popunjava praznine u svodu pruža zaštitu mnogim bićima, osobito kukcima i pticama.

Drveće:
Najvišu razinu tvore isprepletene grane, grančice, lišće i plodovi odraslog drveća, kao i velik broj bića koja tu žive.
Zavirimo malo u slojeve šume i promotrimo tko sve tamo stanuje. 

5. VLAŽNE TROPSKE ŠUME
Rasprostranjene u cijelom tropskom području. Obilje kiše i vlage uvjetuju vrlo bogat biljni i životinjski svijet. 

6. MEDITERANSKE VAZDAZELENE ŠUME
Razvijene su u područjima gdje ljeti vlada suša. Nalaze se u Sredozemlju, Kaliforniji i Australiji. 

7. STEPE
To su travnate ravnice. U Africi su to savane, u Južnoj Americi pampasi, a u Sjevernoj Americi prerije. 

8. PUSTINJE
Karakteriziraju ih velika dnevno-noćna kolebanja temperature i nedostatak vode. 



Nema komentara:

Objavi komentar