utorak, 4. studenoga 2014.

GENI I KROMOSOMI




Potomci od svojih predaka nasljeđuju nasljedne tvari, tj. materijalne čimbenike nasljednosti, a ne svojstva sama po sebi. Materijalna osnova,odnosno, čimbenik nasljednog svojstva naziva se GEN, a smješten je u KROMOSOMIMA.

GENI

Svako svojstvo, bez obzira da li je morfološke, fiziološke ili druge naravi, odraz  je djelovanja jednog ili više gena. Djelovanje gena ne mora se izraziti u svakoj generaciji potomaka. Tako se, npr. kod nekom može uočiti da ima osobine (boju kose, boju očiju, nadarenost za glazbu ili slikarstvo) od djeda ili bake, a da se te osobine ne uočavaju kod jednog od roditelja. Stoga se može zaključiti da geni kao materijalne čestice i kao nosioci i upravljači svojstava imaju svoju nezavisnost koja se ne poremeti prijenosom kroz potomstvo. Neki geni dolaze do izražaja tek u osobitim prilikama i budućim generacijama.
Gen se raspoređuje samo u onim strukturama koje se podjednako raspoređuju u novonastalim stanicama – kromosomi.


KROMOSOMI

Čovjek ima 23 kromosomska para, odnosno, 46 kromosoma. Kromosome čine autosomi i gonosomi (spolni kromosomi). Kromosomi uvijek dolaze u parovima i jednaki su, osim spolnih kromosoma. Takav raspored kromosoma u tjelesnim stanicama naziva se diploidna garnitura (označava se sa 2n), a članovi su homologni kromosomi od kojih je jedan podrijetlom od oca, a drugi od majke. To znači da za svako svojstvo postoje i homologni geni koji se nazivaju i alelnim genom ili alelom.



 DOMINANTNOST I RECESIVNOST

U kromosomima se nalaze alelni geni koji su nosioci određenih svojstava. Nalaze se u parovima od kojih je jedan porijeklom od majke, a drugi od oca. Mogu biti jednaki i onda se nazivaju HOMOZIGOTNI, ili različiti, pa se nazivaju HETEROZIGOTNI. U tom slučaju do izražaja dolazi jedan, a u nekim drugi. To ovisi o prevladavajućem genu, odnosno, genu koji ima jača, dominantnija svojstva od drugog, slabijeg – recesivnog gena.
Npr. koje će boje biti bebine oči, to ovisi o kombinaciji gena. Za svaku osobinu je odgovorna grupa gena, a ne samo jedan gen, tako je i za boju očiju. Ipak, postoji jedna zakonitost, a to je, roditeljis crnim, izrazito tamnim očima, ne trebaju očekivati plavooko dijete. Osobe sa smeđim očima, mogu dobiti dijete s plavim očima, ali ipak su češći slučajevi da njihova djeca imaju oči kao i roditelji, odnosno smeđe. Osobe s svijetlim očima, imaju najveće šanse da im i dijete ima plave ili zelene oči.
Ako jedan roditelj ima plave oči, drugi smeđe, dijete će imati kombinaciju gena plavo – smeđe, a najveća je mogučnost da će imati smeđe oči, jer je gen za smeđe dominantan.




Nema komentara:

Objavi komentar